ZAGREB – Odluka Arbitražnog suda u Hagu o granici između Hrvatske i Slovenije za službeni Zagreb biće mrtvo slovo na papiru, stav je svih vlada i parlamentarnih stranaka od kada je Hrvatska zbog slovenačkog „postupanja bez presedana koje je nepopravljivo kontaminiralo arbitražni proces” iz njega istupila 2015.
„Kakva god odluka bila ona se Hrvatske zaista neće ticati, ona je za nas mrtvo slovo na papiru”, rekli su izvori upućeni u taj slučaj, prenijela je hrvatska agencija Hina.
Istupanjem iz arbitraže Hrvatska je posegla za legitimnom mjerom zaštite vlastitih interesa, a sama odluka za Hrvatsku nema nikakav pravni učinak, naveli su izvori i pojasnili da je specifičnost međunarodnog prava da ne postoji mehanizam prinudnog sprovođenja odluke.
Kako su naveli, objavom odluke ništa se neće dogoditi – niti će Slovenija išta dobiti, niti Hrvatska izgubiti, i obrnuto.
Hina navodi da će brodovi i dalje „ploviti po režimu neškodljivog prolaska”, a kao i do sada, u tim se vodama ne smije loviti i zagađivati.
Stručnjaci su rekli da Sporazum o malograničnom saobraćaju i saradnji Hrvatske i Slovenije sjajno funkcioniše i uspješno reguliše na granici.
„Život će se nastaviti kao i do sada, a Hrvatska će nastaviti da nadgleda i štiti svoju teritoriju kao što je to činila i dosad”, dodali su.
Pravni stručnjaci su podsjetili da je Slovenija u Evropsku uniju, a potom i u Šengen, ušla sa sadašnjim granicama iz 1991, kao što je i Hrvatska u ovim granicama ušla u EU 2013. Badinterova komisija, nazvana po predsjedavajućem francuskom pravniku Robertu Badinteru, zaključila je 1991. da se SFRJ raspala, a granice između bivših federativnih jedinica uzete su kao državne granice novonastalih zemalja, koje se silom ne mogu mijenjati.
Slovenija je, međutim, ustrajala u arbitraži, a nakon hrvatskog aktiviranja člana 60 Bečke konvencije, postupak se dalje može voditi prema odredbama povelje UN koja nalaže da je strankama potrebno rješenje putem pregovora ili nekim drugim mirnim načinom, a ako se u roku od godinu dana ne dogovore oko načina rješavanja spora – bilo bilateralnim dogovorom, novom arbitražom ili na međunarodnom sudu – postoji i „mirenje” pod pokroviteljstvom UN. Iz diplomatskih izvora se doznaje da po pitanju arbitraže Zagreb raspolaže podrškom nekih zemalja unutar EU, poput Litvanije i Poljske koje smatraju da je riječ o bilateralnom pitanju, te SAD koje su dva puta intervenisale kako bi spriječile slovenačko blokiranje pregovora Zagreba i Brisela, kao i slovenački pokušaj blokade ulaska Hrvatske u NATO.
Arbitražni sud u četvrtak je saopštio da je postupak završen i da će odluku o graničnom sporu Hrvatske i Slovenije objaviti za nekoliko mjeseci.
Hrvatski sabor je 2015. donio odluku o povlačenju iz arbitražnog sporazuma koji su dvije zemlje potpisale 2009, a Sloveniji predložio da počnu pregovori o alternativnom rješavanju spora.
Zagreb je tada ocijenio da je arbitražni proces nepovratno kompromitovan pošto je otkriveno da su se slovenački predstavnik u arbitražnom sudu Jernej Sekolec i službenica slovenačkog ministarstva spoljnih poslova Simona Drenik dogovarali o iznošenju slovenačkih argumenata i lobiranju kod drugih arbitražnih sudija. I Sekolec i Drenik nakon toga su odstupili.(Beta)